mushrooms-3199517_960_720

Neke od najhranljivijih vrsta čekaju Vas, takoreći, ispred Vaših vrata, i da potpuno su besplatne. 

Priroda Vam nudi mnoštvo jestivog, zdravog samoniklog bilja na livadama, proplancima i u šumama. Optimalno zdravlje možete postići samo ako živite u savezu s prirodom. Zato uzmite košaricu, izađite vani i pogledajte što se sve skriva u vašem dvorištu!

“Samljeven i prepržen korijen maslačka se može upotrijbljavati kao omiljeni jutarnji napitak – kafa.”

 

Maslačak – biljka koju u proljeće i ljeto možemo naći gotvo svuda. Odličan je izvor minerala, jedan od najbogatijih izvora beta karotena i jedan od najboljih biljnih izvora vitamina K 1. Tamnozeleni listovi mogu se jesti kuhani, u juhi ili kao povrće, ili svježi u salatama. Imaju gorkast i papren ukus, a bogti su vitaminima A i C, kao i željezom. Lišće i cvijet maslačka možete osušiti i koristiti kao čaj. Korijen možete osušiti i ispeći, te upotrijebiti kao zamjenu za kafu, kažu da „kafa“ od malačka pospješuje probavu. Od cvjetova se može napraviti slastan džem ili maslačkovo vino.

Kupine – su ukusne tamnoplave bobice bogate nutrijentima i antioksidansima koji na više načina štite naš organizam. Dobar su izvor vitamina C i sadrže antocijane, za koje istraživanja potvrđuju da imaju antikancerogeno dejstvo. List kupine koristi se za čaj i ima brojna ljekovita svojstva. Bobice se mogu koristiti u ishrani svježe, u kombinaciji sa sladoledom, vrhnjem ili jogurtom, takođe mogu se koristiti za pravljenje džemova, želea i vina.

Gljive – spadaju u najrasprostranjenije žive organizme na Zemlji. Branje gljiva oduvijek je bio omiljeni izlet za ljubitelje prirode, ali ako ste početnik uvijek idite sa nekim ko dobro poznaje gljive ili ako idete sami, ono što uberete odnesite stručnjaklu neka pregelda prije nego pojedete.  Gljive su kvalitetna hrana i sadrže gotovo sve organske i mineralne materije neophodne organizmu čovjeka, hranljiva vrijednost zavisi od vrste. Bogate su vitaminima B- komplekas, pogotovo vitaminom B2 ( riboflavinom) i dobar su izvor minerala, posebno kalijuma. Takođe sadrže vrlo malo soli, masti i kalorija. U mnogim priručnicima gljive se preporučuju kao odlična dijetalna hrana.

Kopriva – sadrži znatnu količinu mineralnih materija (prvenstveno željezo), acetilkolin, mravlju kiselinu, vitamine, hlorofil, enzime i određene supstance koje snižavaju količinu šećera u krvi. Svi dijelovi koprive – stabljika, lišće, korijen i cvijet – imaju ljekovita svojstva i mogu se koristiti na više načina. Listove koprive možete  koristiti za pripremu juhe, salata i pripremu čajeva za proljetne i jesenske kure čišćenja organizma.  U narodnoj medicini je vrlo omiljen i sok od koprive koji se dobija cijeđenjem svježih listova. Korijen koprive i sjeme se najčešće koriste u vidu tinktura. Za branje koprive preporučuje se upotreba kožnih rukavica ili onih s gumenom zaštitom.

VAŽNA UPOZORENJA:

  • Budite oprezni pri branju samoniklih biljaka u područjima gdje su upotrebljavani herbicidi ili drugi otrovi na usjevima!
  • Ukoliko niste sigurni da je neka biljka jestiva, ne dirajte je!
  • Ukoliko niste sigurni da li je gljiva koju ste našli jestiva, nejestiva ili možda otrovna, uberite 1 – 2 komada kako bi ih identifikovali uz stručnu pomoć.
  • Ne sijecite nožem drške vrganja, već ih zavrnite lijevo – desno i otkinite!
  • Svaka biljka ima svoj optimalni termin za branje.
  • Biljke ne berite po vlažnom vremenu ili poslije kiše!

Svaka biljka koja raste u Vašem okruženju ima svoju priču i poruku koju nosi, stoga obratite pažnju!

 

Ostavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *